Kolika je bruka razvod braka? Tako kratko, tako jasno pitanje, najradije bih odgovor napisala u jednoj riječi. Nije. Nimalo.

Ipak, razmišljajući malo o ovoj temi, došla sam do zaključka da je puno lakše napisati takav odgovor nego odustati od braka u kojem smo nezadovoljni, jer pritisak obećanja „zauvijek“, pritisak okoline, očekivanja bližnjih ali i osjećaj vlastitog neuspjeha temu čini ipak malo složenijom od jedne riječi.

 

U ne tako davnoj prošlosti, brak je podrazumijevao uglavnom ekonomsku zajednicu muškarca i žene, izvor sigurnosti, zajednički život, dogovoren po nekom ključu. Danas bi tome istoznačnica bio poslovni sporazum. Tek u 19. i početkom 20. stoljeća osobito u zapadnoj Europi i Americi počinje shvaćanje da je ljubav osnovni i integralni dio braka. E, sad kad su se u cijelu priču umiješali osjećaji, stvari postaju malo složenije.

Brak danas (na našim prostorima) podrazumijeva odluku i obećanje da ćemo s nekim koga volimo provesti ostatak života. Velika odluka, važna, a najčešće je donosimo u trenucima zaljubljenosti, kada nam je donošenje odluka obojano najšarenijim bojama ljubavi i samim time, ograničeno. I zato se nerijetko desi da nekoliko godina kasnije preispitujemo svoju odluku.

 

Razvod braka na neki način označava priznanje da smo pogriješili, da smo donijeli pogrešnu odluku, da smo se predomislili, da nismo uspjeli. Bez obzira koja je tema u pitanju, ovakve spoznaje nikad nisu lake ili ugodne. Razvod braka oduvijek je teška tema, dapače povijesno gledano, sve donedavno nije bio niti dozvoljen ili je bio omogućen pod prilično kompliciranim uvjetima, osobito u katoličkim zemljama. Međutim, posljednjih se desetljeća razvod u zapadnim zemljama pojednostavio, tako da između 30 i 50 % svih brakova završava razvodom. Statistika kaže kako svaki treći brak u Hrvatskoj završi razvodom. Dakle, nije bruka, barem statistički gledano.

No pustimo sad malo povijest, statistiku i društveni kontekst. Je li razvod braka bruka? Ta rečenica može značiti da razmišljaš o tome da raskineš brak, no da se bojiš osude okoline. Kako će reagirati, što će o tebi misliti, kako ćeš nastaviti svoj život nakon razvoda… Ako kojim slučajem imate i zajedničku djecu, kako će oni to prihvatiti, hoće li i njih zauvijek pratiti bruka rastavljenih roditelja, kako ćete urediti susrete i druženja s djecom nakon razvoda… Namjerno ovdje ne ulazim dublje u temu interesa djece kada se roditelji razvode jer to je tema koja zaslužuje barem nekoliko ovakvih odgovora. Ovdje je tema bruka.

Bezbroj je pitanja, bezbroj upitnika. I mislim da su, razmišljajući o toj temi, sva pitanja na mjestu. Sva su opravdana, sve sumnje i strahovi su realni. Razvod braka nije mala i beznačajna tema. Odluka o razvodu jednako je velika kao odluka o stupanju u brak.

 

Je li bruka razvod braka? Budite sigurni da ćete biti okruženi brojnim ljudima koji će misliti da je tako. Koji će poprijeko gledati na vas jer ste rastavljeni. Koji će se osjetiti pozvanima da vas savjetuju o tome kako biste vi trebali živjeti. Koji će vas pokušati izvesti na pravi put. No svakako si tada postavite pitanje – žive li ti ljudi moj život? Hodaju li u mojim cipelama? Znaju li da te krasne cipele jako žuljaju? Jesu li oni u mojem braku? Jesu li i oni nezadovoljni?

Iznimno je važno zapitati sve što je ono što ti želiš, što te čini sretnom, a što nesretnom. Iznimno je važno donijeti odluku koja će za tebe biti prava odluka, bez obzira što drugi mislili o njoj. Za to je često potrebno puno snage, puno hrabrosti, no u konačnici samo ti znaš kako se osjećaš i što je za tebe najbolje. Pa čak i ako je bruka.

Silvija Stanić, dipl. psih.

Postavi pitanje našim stručnjacima

Rodit ću mjesec dana prije 18 rođendana. Što me čeka?

Ivana Biuk
03. 04. 2018.
AUTORICA:
Ivana Biuk
mag.iur.

Pozdrav,imam 17 godina i trudna sam.Rodit cu dijete mjesec dana prije svog 18 rodendana.Otac djeteta je punoljetan.Odlucili smo zivjeti izvanbracno bar godinu dana dok ne sredimo sve jer je trudnoca bila ne planirana i nismo se snasli.Sada me zanima kad budemo isli prijaviti rodenje djeteta oce li biti kakvih problema s tim sto sam ja maloljetna, sto nismo vjencani i mogu li dobiti skrbnistvo nad djetetom zajedno s ocem ako nisam zatrazila sudsku potrdu o zrelosti i radnoj sposobnosti.
Unaprijed hvala!

Sukladno Obiteljskom zakonu očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela će onda dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.
Dakle, dovoljno je da ti i otac djeteta zajedno odete u Centar za socijalnu skrb nadležan prema mjestu prebivališta.
Obiteljski zakon regulira člankom 114. takozvano mirovanje ostvarivanja roditeljskih skrbi zbog pravnih zapreka, u slučajevima kad je roditelj djeteta maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu u kojem nije u stanju ostvarivati roditeljsku skrb.
Ovime se zapravo onemogućava maloljetnom roditelju samostalno zastupanje djeteta u vezi s odlukama bitnima za dijete OSIM u pogledu određivanja osobnog imena djeteta.
U praksi to znači da ćeš ti, kao maloljetni roditelj smjeti djetetu samo odrediti ime, a za sve druge poslove vezano npr. uz prijavu prebivališta, zastupanje pred sudom, odlučivanje gdje će dijete živjeti i slično zadužen će i odgovoran biti zakonski zastupnik za tvoje dijete kojeg će odrediti sud ili centar za socijalnu skrb.
Ono što je važno znati je da je člankom 114. također reguliran i slučaj ako se ti ne slažeš s bitnim odlukama koje za tvoje dijete donosi imenovani zakonski zastupnik, ti kao roditelj imaš pravo podnijeti zahtjev sudu koji će onda u izvanparničnom postupku o tome odlučivati.
Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka prestaje kad prestanu postojati razlozi zbog kojih ostvarivanje roditeljske skrbi miruje.
Dakle, kada navršiš 18. godina ili stekneš poslovnu sposobnost sklapanjem braka prestaje i mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka i stječeš punu roditeljsku skrb.

© Mama je mama 2018