Kolika je bruka razvod braka? Tako kratko, tako jasno pitanje, najradije bih odgovor napisala u jednoj riječi. Nije. Nimalo.

Ipak, razmišljajući malo o ovoj temi, došla sam do zaključka da je puno lakše napisati takav odgovor nego odustati od braka u kojem smo nezadovoljni, jer pritisak obećanja „zauvijek“, pritisak okoline, očekivanja bližnjih ali i osjećaj vlastitog neuspjeha temu čini ipak malo složenijom od jedne riječi.

 

U ne tako davnoj prošlosti, brak je podrazumijevao uglavnom ekonomsku zajednicu muškarca i žene, izvor sigurnosti, zajednički život, dogovoren po nekom ključu. Danas bi tome istoznačnica bio poslovni sporazum. Tek u 19. i početkom 20. stoljeća osobito u zapadnoj Europi i Americi počinje shvaćanje da je ljubav osnovni i integralni dio braka. E, sad kad su se u cijelu priču umiješali osjećaji, stvari postaju malo složenije.

Brak danas (na našim prostorima) podrazumijeva odluku i obećanje da ćemo s nekim koga volimo provesti ostatak života. Velika odluka, važna, a najčešće je donosimo u trenucima zaljubljenosti, kada nam je donošenje odluka obojano najšarenijim bojama ljubavi i samim time, ograničeno. I zato se nerijetko desi da nekoliko godina kasnije preispitujemo svoju odluku.

 

Razvod braka na neki način označava priznanje da smo pogriješili, da smo donijeli pogrešnu odluku, da smo se predomislili, da nismo uspjeli. Bez obzira koja je tema u pitanju, ovakve spoznaje nikad nisu lake ili ugodne. Razvod braka oduvijek je teška tema, dapače povijesno gledano, sve donedavno nije bio niti dozvoljen ili je bio omogućen pod prilično kompliciranim uvjetima, osobito u katoličkim zemljama. Međutim, posljednjih se desetljeća razvod u zapadnim zemljama pojednostavio, tako da između 30 i 50 % svih brakova završava razvodom. Statistika kaže kako svaki treći brak u Hrvatskoj završi razvodom. Dakle, nije bruka, barem statistički gledano.

No pustimo sad malo povijest, statistiku i društveni kontekst. Je li razvod braka bruka? Ta rečenica može značiti da razmišljaš o tome da raskineš brak, no da se bojiš osude okoline. Kako će reagirati, što će o tebi misliti, kako ćeš nastaviti svoj život nakon razvoda… Ako kojim slučajem imate i zajedničku djecu, kako će oni to prihvatiti, hoće li i njih zauvijek pratiti bruka rastavljenih roditelja, kako ćete urediti susrete i druženja s djecom nakon razvoda… Namjerno ovdje ne ulazim dublje u temu interesa djece kada se roditelji razvode jer to je tema koja zaslužuje barem nekoliko ovakvih odgovora. Ovdje je tema bruka.

Bezbroj je pitanja, bezbroj upitnika. I mislim da su, razmišljajući o toj temi, sva pitanja na mjestu. Sva su opravdana, sve sumnje i strahovi su realni. Razvod braka nije mala i beznačajna tema. Odluka o razvodu jednako je velika kao odluka o stupanju u brak.

 

Je li bruka razvod braka? Budite sigurni da ćete biti okruženi brojnim ljudima koji će misliti da je tako. Koji će poprijeko gledati na vas jer ste rastavljeni. Koji će se osjetiti pozvanima da vas savjetuju o tome kako biste vi trebali živjeti. Koji će vas pokušati izvesti na pravi put. No svakako si tada postavite pitanje – žive li ti ljudi moj život? Hodaju li u mojim cipelama? Znaju li da te krasne cipele jako žuljaju? Jesu li oni u mojem braku? Jesu li i oni nezadovoljni?

Iznimno je važno zapitati sve što je ono što ti želiš, što te čini sretnom, a što nesretnom. Iznimno je važno donijeti odluku koja će za tebe biti prava odluka, bez obzira što drugi mislili o njoj. Za to je često potrebno puno snage, puno hrabrosti, no u konačnici samo ti znaš kako se osjećaš i što je za tebe najbolje. Pa čak i ako je bruka.

Silvija Stanić, dipl. psih.

Postavi pitanje našim stručnjacima

Prijava imena djeteta u vanbračnoj zajednici

Bojan Krsnik
20. 05. 2014.
AUTOR:
Bojan Krsnik
aps.soc.rada
Poštovani, uskoro ću postati mama i željela bih prijaviti dijete da nosi očevo prezime ali on neće biti prisutan prilikom poroda i prijave djeteta. Nismo vjenčani ali živimo u vanbračnoj zajednici već duže vrijeme i uz sve to on je stranac, molim pomoć.
 
Poštovana,
dijete ćete prijaviti u nadležnom matičnom uredu, u roku od 15 dana od rođenja djeteta, koji će Vam za njega izdati rodni list i domovnicu. Upis rođenja djeteta u maticu rođenih obavlja se na temelju usmene ili pisane prijave matičaru područja kojem pripada mjesto rođenja djeteta.
U Vašem slučaju kako navodite, dijete će se roditi izvan braka i time je majka ta koja prijavljuje dijete u matični ured. Kod prijavljivanja osobnog imena djetetu, rok za prijavljivanje je 30 dana od rođenja. Ime djetetu određuju roditelji osobno i sporazumno u matičnom uredu. Ukoliko otac nije prisutan nećete moći djetetu dati njegovo prezime već  svoje, a otac će naknadnim priznanjem, kada oboje kod matičara date izjavu da njega smatrate ocem djeteta, biti upisan u matičnu knjigu kao otac djeteta i tek tada možete djetetu dati očevo prezime.
 
 

© Mama je mama 2017