Dio brige o zdravlju predstavlja i redovni odlazak ginekologu, obično jednom na godinu, što je dio brige u očuvanju svojeg reproduktivnog zdravlja. Često se misli da je ginekološki pregled neugodan.To mišljenje je povezano s nelagodom, sramom, strahom i neznanjem o tome kako uopće izgleda ginekološki pregled.

Liječnici ginekolozi su specijalisti za bolesti spolnih organa i zaštite reproduktivnog zdravlja i ženske spolne organe tretiraju kao i sve ostale organe i sustave u ljudskom tijelu.

Kada ideš na ginekološki pregled obuci ili uzmi sa sobom suknju koju ćeš obući u kabini za presvlačenje prije ulaska u ginekološku ordinaciju, jer ćeš se tako ugodnije osjećati, s obzirom da se za ginekološki pregled moraš skinuti. Neke ginekološke ambulante imaju u kabini za presvlačenje jednokratne šlape, ali kako neke ambulate to nemaju, možeš uzeti i šlape sa sobom. Prilikom ulaska u ambulatu i prije ginekološkog pregleda, ginekolog će uzeti anamnezu (podatke) o tvojim prijašnjim bolestima ili bolestima u bližoj obitelji, dobi nastupa prve menstruacije (menarha), tvojem menstruacijskom ciklusu (razmaku između menstruacija, pa pogledaj i izračunaj prema svojem menstruacijskom kalendaru), dužini , obilnosti i bolnosti menstruacija, kao i datumu početka zadnje menstruacije. Nakon toga  kratko i jasno ćeš reći zbog čega si došla, ali bez ustručavanja možeš govoriti i o drugim smetnjama, ako ih imaš. Ukoliko si već stupila u spolne odnose, ginekolog će te pitati i o metodama kontracepcije koju koristiš kod spolnih odnosa.

Ginekološki pregled žena i djevojaka koje su imale spolni odnos obavlja se na ginekološkom stolu, u ležećem položaju. Noge se stave na posebne držače (nogare) da se olakša pregled vanjskog spolovila. Važno je slušati upute liječnika za opuštanjem, jer se tako izbjegava stiskanje mišića koji mogu izazvati nelagodu kod pregleda. Nakon toga, pregled se nastavlja uporabom instrumenata koji se stave u rodnicu da se može prikazati sama rodnica i vrat maternice kako bi se mogli uzeti brisevi vrata maternice i PAPA test. Pregled završava bimanuelnom palpacijom, pregledom i opipavanjem unutarnjih spolnih organa, radi isključivanja promjena na maternici i jajnicima.

PAPA test (obrisak po Papanicolaou) je citološka (stanična) analiza obrisaka rodnice i vrata maternice. Test se počinje raditi tijekom prve godine stupanja u spolne odnose, bezbolan je, a omogućava na vrijeme otkrivanje predstadija i rak vrata maternice, kao i uzročnike spolno prenosivih bolesti povezanih s rakom.To je važno jer se u ranim stadijima rak može potpuno izliječiti. Rizični čimbenici za nastanak raka su: rani početak spolnih odnosa, mijenjanje i veći broj spolnih partnera, spolno prenosive bolesti - osobito HPV infekcija i pušenje. Ukoliko je PAPA test uredan, drugi se ponavlja za godinu dana.

U okviru ginekološkog pregleda pregledava se i iscjedak rodnice i određuje tzv. stupanj čistoće sekreta. Sekret rodnice se pregledava pod mikroskopom gdje se odmah mogu otkriti neki mikrooganizmi, pojedini uzročnici upala genitanog trakta i spolno prenosivih bolesti, i odrediti odgovarajuće liječenje.

Nakon ginekološkog pregleda liječnik će postaviti dijagnozu, objasniti nalaz i preporučiti liječenje,te naručiti na kontrolni pregled. Ukoliko su potrebne dodatne pretrage (laboratorijski pregled krvi ili mokraće, ultrazvučni pregled), liječnik će dati upute kojih se treba pridržavati. Ako je potrebno liječenje, lijek treba uzimati točno prema uputama bez obzira na prestanak smetnji.

Kada treba otići ginekologu:

  • nakon prvog spolnog iskustva
  • ako imaš 16 godina, a nisi dobila prvu menstruaciju
  • zbog poremećaja i neredovitog menstruacijskog ciklusa
  • zbog jako obilnih ili bolnih menstruacija
  • zbog izostanka menstruacije
  • zbog pojave promijenjenog i pojačanog iscjetka iz rodnice
  • kod pojave ranica, mjehurića, bradavica ili izraslina na vanjskom spolovilu
  • ukoliko te drugi liječnik pošalje ginekologu
  • ako se pojavi osjetljivost, žarenje i/ili svrbež u području vanjskog spolovila
  • ako se pojave bolovi, osjetljivost ili krvarenje pri spolnom odnosu
  • ako se pojavi „kvržica“na dojci
  • ako se pojavi iscjedak iz baradavice dojke
  • odmah nakon prisilnog spolnog odnosa (silovanje, incest)
  • radi primjene kontracepcije
  • radi željene tudnoće ili zbog neplanirane trudnoće
  • radi savjetovanja i informiranja.

Prema uputama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Hrvatskoj se od 12. godine života može prijaviti primarnom ginekologu u Domu zdravlja. Iznimka je u Zagrebu Klinika za dječje bolesti Zagreb, gdje u ginekološku ambulantu Klinike mogu dolaziti djeca i mladi, od 0-18 godina, s uputnicom od obiteljskog liječnika, primarnog pedijatra, liječnika školske medicine ili primarnog ginekologa .Nakon 18-te godine djevojka bira i prijavljuje se ginekologu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Upute HZZO-a: Izbor primarnog ginekologa obavljate popunjavanjem tiskanice „Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora“ koju možete preuzeti u ordinaciji liječnika za kojeg ste se opredijelili ili s internetskih stranica HZZO-a. Drugi dio tiskanice popunjava vaš liječnik i ovjerava svojim potpisom i pečatom ordinacije zdravstvene ustanove ili privatne prakse. Zdravstvenu zaštitu kod izabranog liječnika možete ostvariti najkasnije deset dana od potpisivanja Izjave. Liječnik se bira na godinu dana

Ukoliko imate problema s pronalaženjem i prijavom primarnom ginekologu, obratitite se HZZO-u koji će vam u tome pomoći.

 

Postavi pitanje našim stručnjacima

Imam li pravo na porodiljni?


17. 02. 2014.
AUTOR:
Igor Garić
dipl.iur.

Pozdrav, molim da mi odgovorite imam li pravo na porodiljni. Imam 17 godina i trudna sam i trebala bih roditi u 6 mjesecu. Ja idem u treći razred i školu ću završiti prije poroda jer mi je škola trogodišnja. Znači, kad rodim još neću imati 18 godina punih, a neću više biti ni učenica. Imam li svejedno pravo na porodiljni i koliko iznosi?

Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, odredbe koje reguliraju vaš slučaj su prilično jednostavne, te govore;
U svojim odredbama Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama definira osobe koje mogu biti korisnici prava. Vaš status je definiran člankom 7. točkom 6. koja govori da je  korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu djetetov roditelj koji je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status zdravstveno osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Pročitaj više

© Mama je mama 2017