Za vrijeme trudnoće i nakon poroda, roditelji općenito imaju pravo koristiti vremenske potpore u obliku raznih dopusta za brigu o djetetu, te novčane naknade i potpore. Rodiljnu i roditeljsku potporu mogu koristiti roditelji koji su zaposleni, samozaposleni, nezaposleni te roditelji izvan sustava rada. Valja razlikovati nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Dok su roditelji izvan sustava rada na redovnom školovanju, nezaposleni roditelji prijavljeni su na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Maloljetni roditelji, dakako, mogu pripadati u bilo koju od nabrojanih skupina. Ipak, budući da su maloljetni roditelji najčešće na redovnom školovanju (polaznici srednje škole), mogu ostvariti pravo na korištenje rodiljne i roditeljske potpore kao roditelja izvan sustava rada.
Majka izvan sustava rada (npr. maloljetna majka na redovnom školovanju) ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.

Rodiljna briga o djetetu odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života, dok se roditeljska briga odnosi na razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta. Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice, tj. 1.663,00 kn mjesečno, a može se ostvariti od dana rođenja djeteta. Da bi majka izvan sustava rada mogla ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, mora na dan rođenja djeteta ispunjavati sljedeće uvjete: (1) da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH, (2) da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina te (3) da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznome zdravstvenom osiguranju.
Da bi ostvarila pravo na korištenje rodiljne potpore, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja. Kompletan popis područnih ureda HZZO-a nalazi se u prilogu. Obrazac zahtjeva dobit ćeš u uredu HZZO-a, a uz njega je potrebno priložiti tvoju domovnicu, potvrdu o prebivalištu, zdravstvenu iskaznicu, rodni list djeteta te presliku tekućeg računa.
Ako si starija od 16 godina i imaš poslovnu sposobnost, možeš sama podnijeti zahtjev za korištenje rodiljne potpore. Također, možeš otvoriti vlastiti tekući račun u banci preko kojeg ćeš primati novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige. Kod predaje zahtjeva potrebno je priložiti presliku tog računa.
Ako si mlađa od 16 godina, (ili ako si starija od 16. godina, a nisi dobila rješenje o priznanju poslovne sposobnosti od suda), zahtjev za korištenje rodiljne potpore morat će podnijeti tvoji roditelji. Također, u tom je slučaju potrebno priložiti presliku tekućeg računa roditelja, te će i isplata novčane pomoći ići preko roditelja.
Krajnji rok za predaju zahtjeva iznosi 120 dana (4 mjeseca) od dana rođenja djeteta. Ako zahtjev podneseš u roku od 30 dana, tada i novčanu naknadu možeš ostvariti od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podneseš nakon 30 dana, novčanu pomoć možeš ostvariti te od dana predaje zahtjeva. Iz tog razloga, preporučljivo je zahtjev predati što prije, svakako u roku od 30 dana.
U praksi se često događa da maloljetni roditelji ne mogu preuzeti rodni list djeteta. Budući da je rodni list potrebno priložiti uz zahtjev za korištenje rodiljne potpore, može se dogoditi da tijekom čekanja rodnog lista prođe rok od 30, pa čak i 120 dana, slijedom čega možeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne brige i pripadajuću novčanu potporu. U takvom slučaju (ako ne možeš preuzeti rodni list djeteta), savjetujemo ti da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predaš nepotpun zahtjev, tj. zahtjev s onom dokumentacijom koju imaš (bez rodnog lista). Kasnije, nakon što preuzmeš rodni list djeteta, od HZZO-a možeš tražiti naknadnu nadopunu dokumentacije i rodni list naknadno priložiti uz zahtjev. Na taj način nećeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne potpore zbog isteka vremenskog roka.

Postavi pitanje našim stručnjacima

Nemam snage za borbu

Helena Rajčić
14. 10. 2016.
AUTORICA:
Helena Rajčić
mag. psihologije
Što učiniti kad ste nepoželjni od okoline i osjećate se bezvrijedno? Kao da izlaza nema. Kao da ste u mraku gdje se svijetlo ne vidi. Samo smetnja na ovom svijetu. Nemam nikog, porodicu nemam. Sama sam ostala, nemam snage da se borim. Evo i sad suze dok pišem.
 
Poštovana, 
Prema ovom što ste napisali čujem da se nalazite u životnim okolnostima koje su vam teško podnošljive te vam se čini da je sve izvan vaše kontrole. Osjećate se usamljeno, nemoćno i čini vam se da nema izlaza. Iako nemam informaciju o konkretnim okolnostima, mogu to slikovito zamisliti kao oluju – kao da se vaš brod nasukao na stijenu, ne vidite druge članove posade, čini se kao da ste sami na otoku, uplašeni ste, okolo vas je snažno nevrijeme, osjećate se nemoćno i čini vam se da nikad neće proći. Ponekad su vanjske životne okolnosti slične tome: nalazimo se u „oluji“ koju ne možemo promijeniti i borba s njom nas može jako iscrpiti. Ono što možemo učiniti u toj situaciji jest pobrinuti se za sebe i manje stvari na koje možemo utjecati. Metaforički, u oluji bi to bilo pronaći sigurno mjesto na kojem se možemo zaštiti od vjetra i kiše, utopliti se, pronaći nešto za jesti i piti. Pogledati ima li možda još nekog u tom skloništu s kim će nam biti lakše izdržati oluju. 
 
Vidite što od te metafore možete prevesti u konkretna ponašanja u vašem životu. Tako biste mogli pronaći odgovor na pitanje koje ste postavili – što učiniti? Kako bi došli do odgovora, postavite si potpitanja: 
Postoji li neko sigurnije mjesto na kojem je „oluja“ slabija? Mogu li pronaći osobu s kojom će mi biti lakše izdržati oluju ili koja bi mogla pomoći da pronađem izlaz?
 I prisjetite se da oluja uvijek prođe, kako u vremenskim prilikama, tako i u životnim okolnostima.
 
Većinu teških trenutaka lakše je proživjeti uz podršku i vodstvo stručne osobe. U olujnim vremenima, stručna osoba od povjerenja može biti „kompas“ koji nam treba. Prvi korak ste već napravili postavljanjem pitanja na našem portalu. Ukoliko živite u Zagrebu, pozivam vas da se javite u naše savjetovalište Mama je mama na broj telefona 01-2442-061. Uz više informacija, zajedno možemo pronaći odgovore na postavljena pitanja, odgovore koji se odnose specifično na vas i vašu životnu situaciju. Ako ste iz nekog drugog grada, možete nam se obratiti za pomoć u pronalaženju stručnjaka u vašem gradu koji će vam pružiti adekvatnu podršku.

 

© Mama je mama 2018