Redovite posjete ginekologu važne su za svaku ženu. Za adolescentice je to tim važnije jer je početkom spolne aktivnosti izloženost rizicima spolno prenosivih bolesti te neplanirane trudnoće velika osobito ako im nedostaje informacija o tim temama. Najidealnije bi bilo da se mladi jave ginekologu prije početka spolne aktivnosti radi razgovora o kontracepciji, spolnim bolestima, menstruacijskom ciklusu... No kako nema idealne situacije u životu, preporučljivo je javiti se ginekologu barem ili najkasnije unutar godine dana od početka spolnih odnosa.

Često puta postoji strah adolescentica od prvog ginekološkog pregleda, no to za početak i ne mora biti nužno pregled kao takav već savjetovanje o raznim temama i kroz nekoliko dolazaka u ambulantu "razbija" se strah od ginekološkog pregleda. Prvi pregled osim savjetovanja podrazumjeva i pregled u ginekološkim spekulima te uzimanje PAPA brisa. Radi se o brisu koji osim znakova upale pokazuje i eventualnu prisutnost različitih bakterija i virusa, uključujući HPV. Taj bris, odnosno test se radi barem jednom godišnje. Ipak, iskustvo pokazuje kako se osobe javljaju liječniku ponajprije kada imaju neki zdravstveni problem (temperaturu, bolove itd) dok redovne, preventivne preglede često „preskaču“. Iznimno su važni redovni odlasci liječniku radi sprečavanja bolesti (npr. jednom godišnje kontrolni pregled iako u tom trenu nema nikakvih zdravstvenih  problema).

Postavi pitanje našim stručnjacima

Može li me Centar prisiliti na postupak utvrđivanja očinstva?

Ivana Biuk
25. 04. 2018.
AUTORICA:
Ivana Biuk
mag.iur.
 
Rodila sam dijete s drugim covjekom a nisam se razvela pa je upisano kao djete covjeka s kojim nisam.Trenutno me socijalna radnica zove i primorava na postupak utvrdjivanja ocinstva pod prijetnjom oduzimanja djeteta a ja ne zelim postupak trenutno.Da li socijalni radnik moze da me natjera na postupak i sta mi je ciniti
 

Poštovana, Sukladno članku 79. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 103/15) tužbu radi osporavanja bračnog očinstva može podnijeti: dijete, majčin muž ili majka djeteta. Dakle, Centar za socijalnu skrb nije ovlašten podnositi tužbu radi osporavanja očinstva.

Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti: dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili centar za socijalnu skrb. Stranke u postupku radi utvrđivanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo utvrđuje, a centar za socijalnu skrb ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz članka 403. ovoga Zakona ako su pokrenuli taj postupak.

Nadalje, člankom 61. Obiteljskog zakona propisano je da se djetetovim ocem smatra majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka. Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.

Muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete. Obzirom je u konkretnom slučaju, kako navodite, očinstvo utvrđeno presumpcijom očinstva, odnosno kao otac djeteta naveden je Vaš muž, a ne otac djeteta, potrebno je podnijeti tužbu radi osporavanja bračnog očinstva.

© Mama je mama 2018