Kontaktiraj stručnjaka

Dragi posjetitelji web portala MALOLJETNI-RODITELJI.net, obavještavamo vas da u razdoblju od 1.6.2017. do 31.8.2017. usluga besplatnog e-savjetovanja unutar rubrike PITAJ STRUČNJAKA neće biti dostupna. Pozivamo vas da potrebne informacije i odgovore pokušate naći u ranije objavljenim odgovorima putem naše tražilice. Za pitanja vezana uz maloljetničke trudnoće i roditeljstvo i dalje se možete javiti na naš broj telefona 01/2442-061 kao i dogovoriti termin u Savjetovalištu MAMA JE MAMA.
E-mail: 
Pitanje 
    
{{#image}}
{{/image}}
{{text}} {{subtext}}

14. 12. 2013.
AUTOR:
Igor Garić
dipl.iur.

Imam 16,5 godina i trudna sam. Saznala sam da trebam podnijeti zahtjev za priznavanje poslovne sposobnosti na sudu. Zanima me kako izgleda ročište, što će me sudac pitati i što to znači „zrela i sposobna brinuti o sebi i djetetu“. Tko to procjenjuje i na temelju čega? Da li će na sud morati ići i moji roditelji i dečko?

Poštovana, iz vašeg pitanja pretpostavljam da podnosite sudu zahtjev radi sklapanja braka stoga ću vam detaljnije pojasniti sam postupak; U Republici Hrvatskoj osobe s navršenih 18 godina stječu stječu poslovnu sposobnost – sposobnost samostalno odlučivati i davati pravno relevantne izjave s kojima se sudjeluje u pravnom prometu, odnosno samostalno stjecati prava i obveze. Maloljetnike zastupaju njihovi zakonski zastupnici – roditelji ili skrbnici. Zapravo do 18. godine netko drugi odrastao donosi odluke koje se tiču maloljetnikovih prava i obveza.

Prema Obiteljskom zakonu poslovnu sposobnost može steći maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj. O tome odluku donosi općinski sud u izvanpraničnom postupku na prijedlog maloljetnika, uzimajući u obzir njegovu duševnu zrelost. Saslušavaju se roditelji maloljetnika koji je postao roditelj, uz pribavljanje mišljenja centra za socijalnu skrb, a kako bi se utvrdilo da je maloljetna osoba dovoljno zrela i sposobna brinuti se o sebi i svojem djetetu. Razlozi zbog kojih je to važno pravno gledano, roditeljstvo i roditeljska skrb nisu izjednačeni. Samim time što je netko biološki roditelj djeteta, ne mora imati i roditeljsku skrb nad djetetom. Roditeljska skrb roditeljima daje zakonsko pravo da skrbe o svom djetetu, i za to je nužna poslovna sposobnost. U slučaju kada maloljetni roditelj ne zatraži i nema poslovnu sposobnost ne može biti djetetovim zakonskim zastupnikom, već dijete po rođenju dobiva skrbnika. Skrbništvo za maloljetne osobe propisuje Obiteljski zakon koji navodi da će se pod skrbništvo staviti maloljetna osoba čiji su roditelji maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost, a to su tzv. okolnosti pravne prirode. U pravilu, brak mogu sklopiti samo punoljetne osobe. Iznimno, sud može dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila godina života, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zakljucenje braka postoji opravdan razlog. Zahtjev za sklapanje braka prije punoljetnosti podnosi maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak nadležnom sudu. Zahtjev treba sadržavati ime i prezime osobe koja namjerava sklopiti brak, adresu stanovanja (po mogućnosti i telefonski broj), datum rođenja, mjesto rođenja, imena roditelja i njihove adrese stanovanja te ime osobe s kojom namjerava sklopiti brak, kao i razlog zbog kojeg traži sklapanje braka prije punoljetnosti. Zahtjevu je potrebno priložiti i rodni list te potvrdu liječnika o psiho-fizičkom zdravlju.
U postupku, sud će saslušati osobu koja namjerava sklopiti brak, njene roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak. Takoder sud će zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti značajne za odluku. Kada sud zatraži mišljenje našega Centra, u prostorije Centra će biti pismeno pozvani: mlt. osoba i njeni roditelj te osoba s kojom namjerava sklopiti brak. Obradu u navedenu postupku provodi Stručni tim Centra za pitanja braka i obitelji, a kojega cine pravnik, psiholog i socijalni radnik. Na temelju provedene obrade, Tim izraduje mišljenje koje dostavlja sudu, nakon čega sud donosi odluku o dozvoli za sklapanje braka prije punoljetnosti.
 

 

Postavi pitanje našim stručnjacima

Prijava prebivališta novorođenčeta

Bojan Krsnik
18. 03. 2014.
AUTOR:
Bojan Krsnik
aps.soc.rada

Državljnaka sam RH, rodit ću dijete u RH ali mijenjam boravište privremeno u BiH, gdje moram prijaviti prebivalište djeteta?


Poštovana, pošto ćete roditi u RH samim time ćete i poduzimati sve potrebne radnje vezane uz dokumentaciju i prijavu novorođenog djeteta u RH. Da biste dobili MBG djeteta i prijavili mu prebivalište jedno od roditelja treba otići u nadležnu policijsku upravu, odnosno postaju prema mjestu prebivališta. Tu ćete prijaviti adresu prebivališta djeteta i za njega dobiti matični broj građana (MBG). 

Ako roditelji ne žive na istoj adresi, roditelj na čiju se adresu dijete ne prijavljuje mora dati izjavu o suglasnosti da se dijete prijavi na adresu drugog roditelja.

Potrebna dokumentacija:
•    izvadak iz matice rođenih djeteta
•    domovnica djeteta

Ukoliko se u budućnosti selite trajno ili privremeno iz RH, u novom mjestu boravka ili prebivališta prijavit ćete kako sebe, tako i Vaše dijete u nadležnoj policijskoj postaji.

 

© Mama je mama 2017