Kalendarska ili ritmična metoda izračunavanja plodnih i neplodnih dana

Kalendarska ili ritmična metoda izračunavanja plodnih i neplodnih dana

by | lis 22, 2019 | Info kutak

Kalendarska ili ritmična metoda izračunavanja plodnih i neplodnih dana

Kalendarska ili ritmična metoda (Knaus-Ogino metoda) se ubraja u prirodne metode kontracepcije (periodična apstinencija)  u kojoj se procjenjuje plodni period prema dužini prethodnih menstruacijskih ciklusa i vremenu ovulacije. Ima visok stupanj neuspjeha jer se na osnovu  dužine menstruacijskog ciklusa iz prošlosti predviđa duljina ciklusa u budućnosti. Kalendarskom metodom se izračunavaju  plodni –„opasni dani za trudnoću“ i neplodni – „sigurni“ dani između dvije menstruacije. U vrijeme plodnih dana treba izbjegavati spolne odnose.

Kako izračunati plodne dane?

Plodno razdoblje žene traje 5 dana prije i 3 dana nakon ovulacije koja uvijek nastupa 14 dana prije sljedeće menstruacije. Vrijeme ovulacija se izračuna tako da se od broja dana menstruacijskog ciklusa oduzme 14 dana. Tada, od tog izračunatog dana ovulacije, oduzmemo 5 dana i dodajemo 3 dana od dana ovulacije. Tako se dobije vrijeme plodnog razdoblja ili plodnih dana. U vrijeme plodnih dana treba izbjegavati spolne odnose jer postoji velika mogućnost za oplodnju i začeće.

Primjeri  izračunavanja:

1. Ako menstruacijski ciklus traje 28 dana, tada od tog broja oduzmemo 14 i dobijemo dan ovulacije = 14. dan ciklusa (14.dan od početka menstruacije). Ako je ovulacija 14. dan ciklusa, tada će plodni dani biti od 9. do 17. dana ciklusa. Ostali dani u tom ciklusu su neplodni.

28 – 14 = 14. dan – OVULACIJA

14 – 5 = 9. dan (početak plodnih dana)

14 + 3 = 17. dan (završetak plodnih dana)

2. Ako menstruacijski ciklus traje 30 dana, tada od tog broja oduzmemo 14 dana i tako dobijemo dan ovulacije = 16. dan ciklusa (16. dan od početka menstruacije). Ako je ovulacija 16. dan ciklusa plodni dani će biti od 11. do 19. dana ciklusa. Ostali dani u tom ciklusu su neplodni.

30 – 14 = 16. dan – OVULACIJA

16 – 5 = 11. dan (početak plodnih dana)

16 + 3 = 19. dan (završetak plodnih dana)

3. Ako su ciklusi nejednaki, onda je potrebno ustanoviti trajanje  najkraćeg i najduljeg ciklusa unatrag godinu dana. Zatim se od najkraćeg ciklusa oduzme 18, a od najduljeg ciklusa se oduzme 11.Tako se dobije razdoblje plodnih dana kada se apstinira od spolnih odnosa.

Primjer:

Ako ciklusi variraju od 25 do 32 dana, tada se od najkraćeg ciklusa (25 dana) oduzme 18 dana i dobije 7. dan, kada je početak plodnih dana. Od najduljeg ciklusa (32 dana) oduzme se 11 dana i dobije 21. dan ciklusa, kada prestaju plodni dan. Prema izračunu treba izbjegavati spolne odnose u vrijeme plodnih dana, a to je od 7. dana ciklusa (računa se od  početka  menstruacije) do 21. dana ciklusa.

25 (najkraći ciklus) – 18 = 7. dan (početak plodnih dana)

32 (najdulji ciklus) – 11 dana = 21. dan (završetak plodnih dana) 

 

NASILJE U VEZI – znate li ga prepoznati?

NASILJE U VEZI – znate li ga prepoznati?

by | lis 22, 2019 | Info kutak

NASILJE U VEZI – znate li ga prepoznati?

Provjerite slažete li se s nekom od sljedećih tvrdnji:

  • Osoba koja doživljava nasilje često je sama kriva za nasilje kojem je izložena.
  • Nagovaranje na seksualni odnos znak je ljubavi.
  • Nema prave ljubavi bez ljubomore.
  • Muškarci ne mogu biti žrtve seksualnog nasilja.
  • Jedan šamar se može dogoditi i vjerojatno se neće ponoviti.
  • Prema meni će se ponašati drugačije nego prema drugima.

Navedene tvrdnje su POGREŠNA UVJERENJA kojima se nastoji opravdati nasilje. 

ISTINA JE:

  • Za nasilje nema opravdanja, žrtva nikad nije kriva za doživljeno nasilje i  odgovornost je uvijek na počinitelju.
  • Nagovaranje na seksualni odnos je manipulacija radi ostvarenja vlastitih želja. Ljubav se izražava poštivanjem partnerovih želja i osobnih granica. Seksualni odnos bez pristanka druge osobe je kažnjivo djelo.
  • Odnos dvoje ljudi treba se temeljiti na međusobnom poštovanju, povjerenju i nježnosti. Ljubomora i kontroliranje partnera nisu sastavni dio veze, već odraz nesigurnosti, nepovjerenja te želje za uspostavom moći i kontrole nad drugom osobom. 
  • Muškarci mogu biti žrtve seksualnog nasilja. U tim slučajevima počinitelji su također većinom muškarci.
  • Osoba koja se nasilno ponaša na taj način pokušava steći moć i kontrolu u odnosu, ali zapravo tako pokazuje svoju nemoć da drugačije riješi probleme za koje osjeća da postoje u vezi. Zato je vrlo velika vjerojatnost da će se ponovo ponašati nasilno u situaciji u kojoj ne zna kako riješiti problem.
  • Malo je vjerojatno da će se osoba koja se nasilno ponaša prema drugima prema tebi drugačije ponašati. Nasilje je njen odgovor na probleme (jedini koji poznaje) te je vrlo vjerojatno da će ga početi koristiti za „rješavanje“ probleme i u vašem odnosu.
Vrste nasilja u vezi

Nasilje u vezama mladih možemo definirati kao ponašanje koje  za cilj ima uspostavu kontrole i moći te zastrašivanja druge osobe. Ono može biti tjelesno, emocionalno ili psihičko, seksualno i ekonomsko.

Tjelesno nasilje odnosi se na različite oblike tjelesnog zlostavljanja, a uključuje šamaranja, guranje, udaranje rukama, nogama i predmetima, čupanje kose, ugrize, opekotine te rezultira nanošenjem tjelesnih ozljeda.

Emocionalno/psihičko nasilje obuhvaća prijetnje, zabrane, uhođenje i kontrolu kretanja, sprečavanje razgovora i izlazaka s prijateljima i prijateljicama, posesivno i ljubomorno ponašanje, uvredljive komentare, ismijavanje, uništavanje stvari. 

Seksualno nasilje se odnosi na neželjene seksualno dodirivanje, nagovaranje ili korištenje ucjena da bi osoba pristala na seksualni odnos, prisiljavanje na seksualne odnose ili seksualna ponašanja koja osoba ne želi, iskorištavanje alkoholiziranosti osobe da bi se s njom imao seksualni odnos.  

Ekonomsko nasilje odnosi se na uzimanje novca, sprečavanje partnera/ice da nađe posao, prigovaranje zbog poklonjenih stvari i ucjenjivanje tim stvarima. 

Faze nasilnog odnosa

Većina nasilnika ispriča se za nasilno ponašanje kada se „ohladi“ što često daje barem početnu nadu žrtvi da se takvo ponašanje neće ponoviti. Međutim, to nije točno. Nakon prvog incidenta, nasilje u pravilu postaje sve češće, a zlostavljana osoba sve više gubi kontrolu nad svojim životom, osjeća sram i gubi kontakte s prijateljima. Nasilje se često događa u začaranom krugu, nasilnik obeća da će se promijeniti, što se ne događa  i on u svakom novom sukobu reagira na isti način. Zlostavljana osoba često pokušava u potpunosti promijeniti svoje ponašanje kako bi ugodila zlostavljaču i izbjegla sukobe, međutim, zlostavljač uvijek iznova pronalazi nove razloge za sukob i nasilno ponašanje.  

Ako se nalazite u nasilnoj vezi jedini način da zaustavite krug nasilja jest da potražite pomoć i prijavite nasilje.

Kako prepoznati nasilje u vezi
  • Naziva partnericu/partnera različitim pogrdnim imenima (npr. „glupačo“, „idiote“) kad su zajedno ili ju/ga vrijeđa i omalovažava pred drugima. 
  • Ponaša se vrlo ljubomorno pred drugima, pokazuje „vlasništvo“. 
  • Pronalazi isprike za njegovo/njezino nasilno ponašanje i stalno ga/je opravdava pred drugima. 
  • Uvijek provjerava gdje je partnerica/partner, s kim je, te zahtijeva da zna u svakom trenutku što radi. 
  • Često gubi živce, možda čak udara ili razbija predmete kad je ljut/ljuta. 
  • Brine da ne razljuti partnera/partnericu ili izazove njegov/njezin bijes. 
  • Često odustaje od stvari koje su joj/mu nekada bile važne, kao što je npr. druženje i izlasci s prijateljima/prijateljicama ili bavljenje nekom aktivnošću, te postaje sve više izolirana/izoliran i usmjerena samo na partnera/icu.
  • Ima povrede, rane koje ne može objasniti ili su objašnjenja koja daje „prozirna“ i neuvjerljiva.
Što mogu učiniti?

Potrebno je reagirati, bilo da se sam/a nalaziš u nasilnom odnosu, ili primjećuješ da se to događa tvom prijatelju/ici.  Nemoj šutjeti jer šutnjom samo podržavaš daljnje nasilje. Možeš potražiti pomoć i razgovarati s nekim kome vjeruješ: prijateljem, nastavnikom, liječnikom, roditeljem ili nekom drugom odraslom osobom od povjerenja iz tvoje okoline. 

Također, možeš potražiti i stručnu pomoć u sljedećim udrugama i institucijama:

  • Policija (192)
  • Centar za socijalnu skrb
  • Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (01/345 75 18)
  • Hrabri telefon (116 111)
  • Plavi telefon (01/48 33 888)
  • Centar za djecu, mlade i obitelj Modus (01/ 46 21 554)
  • Udruga roditelja Korak po korak (01/ 4855 578)   
Kako vaše dijete uči pravila?

Kako vaše dijete uči pravila?

by | lis 22, 2019 | Info kutak

Kako vaše dijete uči pravila?

Svako dijete treba model prihvatljivog ponašanja kako bi raslo i razvijalo se. Navedeno znači da roditelji trebaju djeci usaditi obiteljske vrijednosti, preuzeti roditeljsku odgovornost te postaviti granice, odnosno reći ne kad isto smatraju potrebnim.

Djeca uče pravila od dojenačke dobi

Već i dojenče može primijetiti roditeljske reakcije i iz njih izvući zaključke za vlastito ponašanje. Bilo to dojenče, malo dijete, predškolsko ili školsko dijete – djeca uče pravila iz iskustva koja iz dana u dan imaju sa svojim roditeljima. 

Roditelji biraju pravila za svoju djecu
Pritom se mogu voditi vlastitim iskustvima ili stručnim savjetima. Odabir pravila prvi je korak u njihovom efikasnom podučavanju. Ni previše ni premalo pravila nije dobro. Mudar izbor su poštena pravila koja poštuju djetetovu osobnost, ali zahtijevaju poštivanje roditelja i drugih ljudi. Pravila koja su čvrsta, pouzdana i predvidiva,  ne variraju o emocionalnom stanju roditelja i primjerena su dobi i razvojnom stanju djeteta. Pritom moramo znati čemu nikada ne smijemo reći »ne«, a to su osnovne dječje potrebe za hranom, odjećom, obućom, zdravljem, spavanjem, ljubavi i socijalnim odnosima.

Kako provoditi pravila?
Za početak, poruke koje šaljemo djetetu, trebamo formulirati jasno umjesto nejasno, pozitivno umjesto negativno. Posvetite pozornost pozitivnom ponašanju svog djeteta kako dijete ne bi dobivalo vašu pažnju samo kad se neprimjereno ponaša. Ako iznosite kritiku, uvijek kritizirajte njegovo ponašanje – nikada dijete kao osobu. Ohrabrite ga. Istaknite uvijek točno što vam se sviđa kod njega. Budite dosljedni – utvrdite obiteljska pravila o spavanju, jelu, gledanju televizije i dosljedno ih primjenjujte jer vaše dijete mora znati na čemu je. Ako mu jednom dopuštate da jede na kauču, a jednom inzistirate da sjedne za stol, bit će zbunjeno i neće znati gdje su granice, što je dopušteno a što ne. Također, vaše riječi trebaju slijediti djela. Djela koja ne smiju kažnjavati već postavljati granice. Kazne imaju nešto samovoljno i neprijateljsko. No vaše dijete može učiti iz logičnih posljedica. Time mu šaljete poruku da ga volite i da vam je važno. Zbog toga vam ne može biti svejedno kako se ponaša te mu nudite pomoć da potrebna pravila usvoji. Uvijek je bolje odrediti poticaje umjesto najavljivanja neugodnih posljedica. Iako je rečeno isto, poruka je sasvim drugačija. Poticaji se ne temelje na djetetovom strahu od roditeljske kazne, već mu dozvoljavaju da preuzme odgovornost za svoje postupke.

Izbjegavajte fizičko kažnjavanje!
Ne zaboravite da vi služite kao primjer vlastitom djetetu. Fizičkim kažnjavanjem ga učite da je fizičko nasilje prihvatljivo ako smo jači. Time ga neizravno podučavate da i ono smije tući mlađeg brata, sestru ili drugu djecu u vrtiću. Također, fizičko nasilje djeluje negativno na djetetovo samopoštovanje i u njemu može izazvati strah i želju za osvetom. Zamislite samo kako biste se vi osjećali da vas netko od vama dragih ljudi, fizički jači od vas, udari ili istuče. Slično se osjeća i vaše dijete: duboko povrijeđeno i poniženo. Dakle, fizičko nasilje djeluje razorno na vaš odnos s djetetom pa je kao odgojno sredstvo potpuno neprikladno.

    Ritam spavanja kod djece

    Ritam spavanja kod djece

    by | lis 22, 2019 | Info kutak

    Ritam spavanja kod djece

    Spavanje je dio našeg života. Sva živa bića trebaju san jer se na taj način odmaramo i fizički i psihički. Spavanje odraslih osoba regulira unutarnji tjelesni sat koji znanstvenici nazivaju biološkim satom ili cirkadijurnim ritmom. Dijete se ne rađa s cirkadijurnim ritmom odraslog čovjeka, već se njegov biološki sat počinje formirati

    u dobi od 6 do 9 tjedana, a ravnomjerni ciklusi spavanja uspostavljaju se nakon 3 do 6 mjeseci. Dijete postepeno dolazi do stupnja kad je tijekom dana uglavnom budno, a tijekom noći uglavnom spava.

    Bebe prolaze kroz iste cikluse spavanja kao i odrasli, ali više vremena provode u laganom snu i imaju češće faze kratkotrajnih buđenja. Taj obrazac spavanja je biološki uvjetovan i važan je za rast i razvoj vašeg djeteta.

    Novorođenčad (1-2 mjeseca)

    Dnevno spavaju u prosjeku 15-16 sati s periodima budnosti od 1 do 3 sata. Kada primijetimo da je beba grintava, plačljiva ili primjerice trlja okice, najbolje ju je odmah, prije nego li nam na rukama zaspe, staviti u krevetić. Djeca koja se naviknu na prisutnost roditelja pri uspavljivanju, češće plaču tijekom noćnih buđenja te traže od roditelja da ih umire i ponovno uspavaju kako bi opet zaspala na isti način na koji su naučila.

    Dojenčad (3-11 mjeseci)

    U ovoj dobi, dijete spava između 13 i 15 sati. Moguće je da se još uvijek budi zbog gladi 1-2 puta tijekom noći i tada se preporučuje da ga nahranite. Kao i kod novorođenčadi i u ovoj dobi bi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenutku kad primijetite da su pospana i umorna, ali su još uvijek budna.

    Djeca u dobi od 1-3 godine

    Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12-14 sati sna što uključuje jedno neprekinuto spavanje tijekom dana. Česta je pojava noćnih strahova i noćnih mora. Loši snovi ih jako uznemiruju jer još uvijek ne razumiju u potpunosti razliku između sna i stvarnosti. U ovom razdoblju djeca često imaju određeni objekt sigurnosti poput dekice ili plišane igračke s kojima spavaju – preporuka je da im dopustite da ih zadrže.

    Predškolci (3-5 godina)

    Predškolci obično spavaju između 11 i 13 sati dnevno. Nakon pete godine većina ih više ne spava u toku dana. U ovom razdoblju i nadalje zadržite uobičajeno vrijeme i stalno mjesto spavanja. Potaknite neku opuštajuću rutinu koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.). Svakako, u dječjoj sobi nemojte držati televiziju i računalo.

    Djeca školske dobi

    Djeci školske dobi potrebno je 10 do 11 sati sna. Poteškoće sa spavanjem mogu biti uzrokovane povećanom konzumacijom proizvoda koji sadrže kofein (Coca Cola, kava, čaj), prekomjernim gledanjem televizora ili duljim boravkom za računalom. Bilo kakve poteškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi ka čestim promjenama raspoloženja, poteškoćama u ponašanju kao i na djetetovu sposobnost učenja u školi.

    Kako djetetu olakšati spavanje?

    Važno je da dijete od najranije dobi pokušate naučiti zdravim navikama spavanja. Ne preporučuje se primjena metode „pusti da se isplače“ jer je bolna, kako za dijete tako i za roditelje i  može dovesti  dijete do zaključka da je ostavljeno (bebe i mala djeca ne mogu shvatiti zašto ignorirate njihov plač i traženje pomoći). Umjesto toga, možete učiniti sljedeće:

    • Uvedite rutinu prije odlaska na počinak kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno. Večernji ritual može se sastojati od kupanja, čaše toplog mlijeka ili čaja, zajedničkog pranja zuba, čitanja prije spavanja te poljupca i zagrljaja.
    • Navike gradite postepeno. Oboružajte se strpljenjem i nemojte očekivati čuda „preko noći“. Jednom kad razvijete navike spavanja s kojima ste zadovoljni i vi i vaše dijete, bit će to velika nagrada za strpljenje. Primjerice, ako je dijete naviknuto da zaspi u vašem krevetu, prvi korak je naučiti dijete da samo zaspi u krevetu, bez vaše prisutnosti uz njegovo uzglavlje. U tome će možda pomoći lagana svjetlost iz hodnika ili obećanje da ćete u više navrata provjeriti je li sve uredu.
    Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

    Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

    by | lis 22, 2019 | Info kutak

    Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

    Mladim roditeljima i onima koji će u skoroj budućnosti to postati, često se javi pitanje Što mogu sam, a u što sve trebam uključiti i centar za socijalnu skrb? U ovom tekstu ćemo proći ovlasti Centra, objasniti  koja mu je uloga i zašto je dobro uključiti ga u rješavanje raznih situacija u kojima se mladi roditelj može naći.

    Socijalni rad općenito promiče društvene promjene i rješavanje problema u međuljudskim odnosima, te osnažuje ljude kako bi se povećala njihova  dobrobit i kvaliteta života.

    Socijalni rad se primarno bavi ljudskim potrebama, a njihovo ispunjavanje  je usko vezano uz razinu poštivanja ljudskih prava u nekom društvu. Zagovaranje ljudskih prava je  sastavni dio socijalnog rada. Centar za socijalnu skrb je ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi i temeljem javnih ovlasti  rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite te o drugim pravima u skladu s posebnim zakonom. 

    Pitate se sigurno čiju pomoć možete zatražiti u centru za socijalnu skrb?! Stručni tim centra čine socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator i pravnik. Svi ti stručnjaci centra za socijalnu skrb poštuju pravo osobe na izbor i samostalno donošenje odluka, osnažuju osobe u svim aspektima njihovog života, uvažavaju svaku osobu kao dio njezine obitelji, zajednice i društva, identificiraju i razvijaju kvalitete pojedinaca, skupina i zajednica  u cilju njihovog  aktivnog uključivanja  u društvo.

    Stručni tim o postupcima ne odlučuje samovoljno, vođen je Zakonom o socijalnoj skrbi i Obiteljskim zakonom koji uređuju organizaciju i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi i obiteljskopravne zaštite.  Važnu ulogu u tome imaju centri za socijalnu skrb kao javne ustanove socijalne skrbi. Valja napomenuti da je centar za socijalnu skrb pravna osoba koja ima pravnu osobnost te ima pravnu i poslovnu sposobnost, na području procesa ima stranačku i parničnu sposobnost.

    Što sve radi Centar? Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti, između ostalog, daje podatke o obiteljskim prilikama, mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu; on sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima.  U tom smislu centri za socijalnu skrb, kao javne ustanove socijalne skrbi, imaju posebnu ulogu u statusnim i alimentacijskim parničnim postupcima reguliranim Obiteljskim zakonom.

    Centar ima mnogo nadležnosti, no ovdje ćemo nabrojati u čemu sve to Centar sudjeluje, a moglo bi se ticati vas mladih roditelja:

    Postupak za ostvarivanje prava

    Centar za socijalnu skrb pokreće i u prvom stupnju provodi postupak za ostvarivanje prava na:
    •    savjetovanje
    •    pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
    •    pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući
    •    osposobljavanje za samostalan život, skrb izvan vlastite obitelji
    •    kao i postupak za ostvarivanje drugih pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje troškova ogrjeva
    •    dopust do sedme godine djetetova života

    Ispitni postupak za ostvarivanje određenog prava

    Tijekom ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od navedenih prava u sustavu socijalne skrbi centar za socijalnu skrb:
    •    utvrđuje postojanje činjenica i okolnosti koje su od posebnog značaja za ostvarivanje određenog prava
    •    utvrđuje mogućnost zakonskog obveznika uzdržavanja da doprinosi uzdržavanju osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje
    •    kod ostvarivanja prava na skrb izvan vlastite obitelji (smještaj u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj) odlučuje koji je oblik skrbi najprimjereniji za korisnika u konkretnom slučaju, odlučuje o izboru doma socijalne skrbi za svakog pojedinog korisnika, po izvršenoj obradi udomiteljske obitelji odlučuje o izboru udomiteljske obitelji za smještaj određenog korisnika, prati prilike u kojima živi smještena osoba
    •    preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava na socijalnu skrb, i ako promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz socijalne skrbi to zahtijevaju, donosi novo rješenje
    •    u svrhu ostvarivanja prava iz nadležnosti drugih tijela korisnicima prava iz socijalne skrbi izdaje uvjerenja i druge potvrde

    Brak

    U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
    •    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
    •    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
    •    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
    •    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
    •    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
    •    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
    •    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
    •    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
    •    provođenje ovrhe svojih odluka

    Odnos roditelja i djece

    U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
    •    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
    •    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
    •    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
    •    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
    •    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
    •    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
    •    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
    •    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
    •    provođenje ovrhe svojih odluka

    Posvojenje

    Na području posvojenja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    davanje mišljenja o podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje
    •    uzimanje suglasnosti odnosno pristanka za posvojenje od roditelja, djeteta poslije navršenih 12 godina života i bračnog druga osobe koja namjerava posvojiti
    •    provođenje postupka i donošenje rješenja o posvojenju
    •    rješavanje u slučajevima traženja uvida u spise posvojenja
    •    provođenje postupka i donošenje rješenja o raskidu roditeljskog posvojenja

    Skrbništvo

    Na području skrbništva ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    zaštita maloljetnika bez roditeljske skrbi te punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o sebi
    •    donošenje odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika,
    •    popisivanje imovine štićenika i zaštita imovine štićenika
    •    utvrđivanje visine naknade štete počinjene štićeniku od strane skrbnika,
    •    poduzimanje mjera za naknadu štete štićeniku (administrativnih i sudskih)
    •    odlučivanje o stavljanju roditelja u položaj skrbnika u odnosu na upravljanje imovinom djeteta
    •    kontroliranje rada skrbnika i njegovih izvješća
    •    ispitivanje prigovora na rad skrbnika,
    •    poduzimanje mjera radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika
    •    odobravanje skrbniku poduzimanja poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja
    •    provođenje postupka i donošenje odluke u slučajevima promjene skrbnika
    •    provođenje postupka razrješenja skrbnika
    •    predavanje imovine skrbniku na upravljanje
    •    odlučivanje o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika
    •    donošenje odluke o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti
    •    posjećivanje štićenika najmanje dva puta godišnje i kad to zatraži skrbnik ili štićenik

    Uzdržavanje

    Na području uzdržavanja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    sklapanje izvansudske nagodbe između roditelja o uzdržavanju djeteta te punoljetnog djeteta i roditelja
    •    pokretanje i vođenje parnice u ime djeteta za uzdržavanje kad to roditelj ne čini
    •    dostavljanje izvješća sudu o socioekonomskim prilikama stranaka u postupcima o uzdržavanju
    •    pokretanje i vođenje postupka ovrhe odluka o uzdržavanju kad to roditelj ne čini
    •    provjeravanje da li obveznik uzdržavanja redovito plaća za uzdržavanje i poduzimanje potrebne mjere zaštite djeteta
    •    rješavanje po zahtjevima za privremeno uzdržavanje
    •    vođenje očevidnika odluka o uzdržavanju

    Imovinski odnosi

    Na području imovinskih odnosa ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
    •    davanje odobrenja skrbniku bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti da u njegovo ime može sklopiti bračni ugovor
    •    rješavanje u postupcima odobrenja roditeljima radi otuđenja ili opterećenja imovine maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta

    Zaštitne mjere u interesu djece i mladeži

    Centar za socijalnu skrb poduzima zaštitne mjere u interesu djece i mladeži:
    •    pravovremeno uključivanje u poludnevne boravke
    •    smještavanje u udomiteljske obitelji, pravovremeno smještavanje djece u domove, koju roditelji zanemaruju ili ako zlorabe svoje roditeljske dužnosti
    •    osiguravanje skrbi izvan vlastite obitelji za djecu s poremećajima u ponašanju i mlađe punoljetnike s poremećajima u ponašanju (specijalne udomiteljske obitelji i domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju)
    •    osiguravanje privremene skrbi djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili odrasle osobe

    Predpripremni i pripremni postupak

    Izvršava zadaće u pretpripremnom i pripremnom postupku (državno odvjetništvo, sud za mladež i prekršajni sud) kao što su:
    •    nazočnost postupku u policijskoj postaji za djecu i maloljetnike počinitelje kaznenih dijela, prijestupa i prekršaja za koje se ne može osigurati prisustvo roditelja ili skrbnika
    •    izrada izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama za maloljetnike i mlađe punoljetnike na zahtjev državnog odvjetnika za mladež i suda za mladež te prekršajnog suda
    •    sudjelovanje u postupku uvjetovanog oportuniteta
    •    upućivanje na izvršavanje i izvršavanje uvjetovanih posebnih obveza maloljetniku i mlađem punoljetniku u pretpripremnom postupku od strane državnog odvjetnika za mladež
    •    nazočnost tijekom pripremnog postupka na sudu – predstavnik centra upoznaje se tijekom postupka, stavlja prijedloge i upozorava na činjenice i obveze koje su važne za donošenje ispravne odluke
    •    izvršavanje nadzora centra za socijalnu skrb izrečenog maloljetniku ili mlađem punoljetniku tijekom pripremnog postupka
    •    poduzimanje zaštitnih mjera kada je određen pritvor ili smještaj u odgojnu ustanovu u tijeku pripremnog postupka

    Odgojne mjere izrečene maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima

    Izvršava ili nadzire izvršavanje pojedinih odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima:
    •    upućivanje u centar za odgoj i nadziranje izvršenja
    •    nadzor nad izvršavanjem trinaest posebnih obveza i izvršavanje drugih zadaća
    •    mjere pojačane brige i nadzora (zasebno izrečene ili uz posebne obveze)
    •    upućivanje i nadziranje provođenja pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi
    •    upućivanje i praćenje tijeka resocijalizacije, sudjelovanje u resocijalizaciji, rad s roditeljima u svim slučajevima izrečenih zavodskih odgojnih mjera (upućivanje u odgojnu ustanovu, posebnu odgojnu ustanovu i odgojni zavod)
    •    sudjelovanje u provođenju sigurnosnih mjera i kazna maloljetničkog zatvora
    •    postpenalni prihvat – pružanje pomoći u procesu integracije
    Sve pobrojano uključuje rad s maloljetnikom, mlađim punoljetnikom, roditeljima i drugim značajnim osobama iz okruženja te suradnju s drugim ustanovama i udrugama

    Obiteljsko-pravna zaštita

    Poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite:
    •    pravovremeno poduzimanje po službenoj dužnosti najprimjerenijih mjera obiteljsko pravne zaštite u interesu djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju
    •    izvršavanje mjera obiteljsko-pravne zaštite i nadziranje izvršavanja, rad s obitelji, djecom i mladeži

    Kazneno-pravna zaštita

    Pokreće mjere kazneno-pravne zaštite u slučajevima počinjenog kaznenog dijela na štetu djece i maloljetnika (posebno kod zanemarivanja i zlostavljanja):
    •    sudjelovanje pri ispitnom postupku u policijskoj postaji, izrađivanje izvješća
    •    sudjelovanje u postupku na sudu u ulozi svjedoka
    •    poduzimanje mjera za zaštitu i terapiju oštećenog djeteta

    I na kraju, zašto se obratiti centru za socijalnu skrb? Pravovremenim uključivanjem centra za socijalnu skrb u rješavanje teškoća i prepreka u kojima se nalazite, zadovoljavate svoje potrebe, poboljšavate kvalitetu svog života i radite ono što je u najboljem interesu za vas i dijete. Ako niste u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, prevladati svoju životnu krizu ili urediti svoje odnose sa članovima obitelji, u Centru ćete dobiti sve potrebne informacije. I zato, ne ustručavajte se informirati o pravima, načinu njihovog ostvarivanja i pružateljima socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi i izvan njega. Pomoć centra za socijalnu skrb je namijenjena svim građanima prilikom čega ćete ostvariti stručnu podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi.

    Redovne posjete ginekologu

    Redovne posjete ginekologu

    by | lis 22, 2019 | Info kutak

    Redovne posjete ginekologu

    Redovite posjete ginekologu važne su za svaku ženu. Za adolescentice je to tim važnije jer je početkom spolne aktivnosti izloženost rizicima spolno prenosivih bolesti te neplanirane trudnoće velika osobito ako im nedostaje informacija o tim temama. Najidealnije bi bilo da se mladi jave ginekologu prije početka spolne aktivnosti radi razgovora o kontracepciji, spolnim bolestima, menstruacijskom ciklusu… No kako nema idealne situacije u životu, preporučljivo je javiti se ginekologu barem ili najkasnije unutar godine dana od početka spolnih odnosa.

    Često postoji strah adolescentica od prvog ginekološkog pregleda, no to za početak i ne mora biti nužno pregled kao takav već savjetovanje o raznim temama i kroz nekoliko dolazaka u ambulantu “razbija” se strah od ginekološkog pregleda. Prvi pregled osim savjetovanja podrazumijeva i pregled u ginekološkim spekulima te uzimanje PAPA brisa. Radi se o brisu koji osim znakova upale pokazuje i eventualnu prisutnost različitih bakterija i virusa, uključujući HPV. Taj bris, odnosno test se radi barem jednom godišnje. Ipak, iskustvo pokazuje kako se osobe javljaju liječniku ponajprije kada imaju neki zdravstveni problem (temperaturu, bolove itd) dok redovne, preventivne preglede često „preskaču“. Iznimno su važni redovni odlasci liječniku radi sprečavanja bolesti (npr. jednom godišnje kontrolni pregled iako u tom trenu nema nikakvih zdravstvenih  problema).