Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Za vrijeme trudnoće i nakon poroda, roditelji općenito imaju pravo koristiti vremenske potpore u obliku raznih dopusta za brigu o djetetu, te novčane naknade i potpore. Rodiljnu i roditeljsku potporu mogu koristiti roditelji koji su zaposleni, samozaposleni, nezaposleni te roditelji izvan sustava rada. Valja razlikovati nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Dok su roditelji izvan sustava rada na redovnom školovanju, nezaposleni roditelji prijavljeni su na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Maloljetni roditelji, dakako, mogu pripadati u bilo koju od nabrojanih skupina. Ipak, budući da su maloljetni roditelji najčešće na redovnom školovanju (polaznici srednje škole), mogu ostvariti pravo na korištenje rodiljne i roditeljske potpore kao roditelja izvan sustava rada.
Majka izvan sustava rada (npr. maloljetna majka na redovnom školovanju) ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.

Rodiljna briga o djetetu odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života, dok se roditeljska briga odnosi na razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta. Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice, tj. 2. 328,00 kn mjesečno, a može se ostvariti od dana rođenja djeteta. Da bi majka izvan sustava rada mogla ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, mora na dan rođenja djeteta ispunjavati sljedeće uvjete: (1) da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH, (2) da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina te (3) da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Da bi ostvarila pravo na korištenje rodiljne potpore, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja. Kompletan popis područnih ureda HZZO-a nalazi se u prilogu. Obrazac zahtjeva dobit ćeš u uredu HZZO-a, a uz njega je potrebno priložiti tvoju domovnicu, potvrdu o prebivalištu, zdravstvenu iskaznicu, rodni list djeteta te presliku tekućeg računa.

Ako si starija od 16 godina i imaš poslovnu sposobnost, možeš sama podnijeti zahtjev za korištenje rodiljne potpore. Također, možeš otvoriti vlastiti tekući račun u banci preko kojeg ćeš primati novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige. Kod predaje zahtjeva potrebno je priložiti presliku tog računa.

Ako si mlađa od 16 godina, (ili ako si starija od 16. godina, a nisi dobila rješenje o priznanju poslovne sposobnosti od suda), zahtjev za korištenje rodiljne potpore morat će podnijeti tvoji roditelji. Također, u tom je slučaju potrebno priložiti presliku tekućeg računa roditelja, te će i isplata novčane pomoći ići preko roditelja. Krajnji rok za predaju zahtjeva iznosi 120 dana (4 mjeseca) od dana rođenja djeteta. Ako zahtjev podneseš u roku od 30 dana, tada i novčanu naknadu možeš ostvariti od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podneseš nakon 30 dana, novčanu pomoć možeš ostvariti te od dana predaje zahtjeva. Iz tog razloga, preporučljivo je zahtjev predati što prije, svakako u roku od 30 dana.

U praksi se često događa da maloljetni roditelji ne mogu preuzeti rodni list djeteta. Budući da je rodni list potrebno priložiti uz zahtjev za korištenje rodiljne potpore, može se dogoditi da tijekom čekanja rodnog lista prođe rok od 30, pa čak i 120 dana, slijedom čega možeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne brige i pripadajuću novčanu potporu. U takvom slučaju (ako ne možeš preuzeti rodni list djeteta), savjetujemo ti da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predaš nepotpun zahtjev, tj. zahtjev s onom dokumentacijom koju imaš (bez rodnog lista). Kasnije, nakon što preuzmeš rodni list djeteta, od HZZO-a možeš tražiti naknadnu nadopunu dokumentacije i rodni list naknadno priložiti uz zahtjev. Na taj način nećeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne potpore zbog isteka vremenskog roka.

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentno razdoblje obuhvaća burno razdoblje od 10. do 19. godine života, u kojemu se dešavaju mnogobrojne fizičke i emocionalne promjene, od djetinjstva do odrasle dobi. Danas adolescente karakterizira ranije spolno i fizičko sazrijevanje, a koje ne prati emocionalno sazrijevanje. Veći je udio spolno aktivnih adolescenata, ranija je dob stupanja u spolne odnose, prisutno je eksperimentiranje, adolescenti imaju osjećaj neranjivosti, ne koriste se sigurne metoda zaštite od trudnoće, a što sve može dovesti do posljedica kao što je infekcija spolno prenosivim bolestima ili adolescentna trudnoća.

Trudnoće u adolescentno doba najčešće nisu planirane i željene, već se događaju slučajno, neplanirano. Znamo da adolescencija nije idealno vrijeme za rađanje jer se mladi organizam još razvija i sazrijeva, tako da adolescentne trudnoće nose određene zdravstvene rizike i za majku i za dijete. Kada se potvrdi trudnoća u adolescentice postoje dva moguća izbora za mladu djevojku. Jedno je prekid trudnoće koji je reguliran zakonom ili djevojka zadržava trudnoću koja završava rođenjem djeteta. U svakom slučaju, sama spoznaja i potvrda trudnoće najčešće je neočekivana i za adolescenticu, ali i za obitelj i partnera. Nesnalaženje u takvoj novoj situaciji  ponekad  zahtijeva  pomoć i savjete radi donošenja određenih odluka koje su vezane za trudnoću.
Ako si zadržala trudnoću, moraš brinuti o svojem i djetetovu zdravlju, jer to ne može nitko drugi osim tebe. Prikrivanjem ugrožavaš oboje, i sebe i dijete, a na koncu ćeš se svejedno morati suočiti s time da će tvoja okolina doznati sve. Stoga hrabro preuzmi odgovornost i poduzmi sve kako bi spriječila moguće komplikacije:

1. Tijekom trudnoće redovito idi na ginekološke preglede (jedanput mjesečno, a zadnji mjesec trudnoće svaki tjedan)
2. Trudnoću redovito kontroliraj na pregledu ultrazvukom (najmanje tri u vrijeme trudnoće, a po potrebi i više
3. Redovito odlazi na laboratorijske pretrage koje ti je odredio ginekolog
4. Uključi se u savjetovalište i tečajeve za trudnice

Test je pozitivan… što sad?

Test je pozitivan… što sad?

Test je pozitivan… što sad?

U ruci držiš test za trudnoću, koji si kupila potajice, da nitko ne sazna, ili si zamolila prijateljicu da ti ga kupi. Sama si kod kuće u svojoj kupaonici, ili možda u prijateljičinoj, u školskom wc-u, ili u stanu svoga dečka. Shvaćaš da je test pozitivan. Dobrodošla među jednu od stotine tinejdžerica koje zatrudne svake godine. Stani, smiri se i duboko diši! Znaš da imaš više mogućnosti. Možeš odlučiti nastaviti trudnoću i zadržati svoje dijete, ili ga pak dati na posvojenje, a možeš i prekinuti trudnoću. Nitko ti ne može reći koji ti je izbor najbolji. Možda ćeš odmah znati što želiš i što je najbolje za tebe, ili će ti, ipak, trebati vremena da odlučiš što zapravo hoćeš. 

Ako razmišljaš o tome da zadržiš dijete, postoji nekoliko stvari o kojima moraš već sada početi razmišljati. To su:
Gdje ćeš živjeti?
Hoće li ti roditelji pružiti podršku?
Kako ćeš se uzdržavati?
Hoćeš li nastaviti školu ili ćeš polagati razredni ispit?
Hoće li ti tvoj dečko, djetetov otac, pomoći u tome? Ako ne, je li to odnos ili veza u kojoj želiš da raste tvoje dijete?
Imaš li oko sebe dovoljno osoba koje će te podržati?

U idućih devet mjeseci, a osobito kad se dijete rodi, podrška će ti biti itekako potrebna. Imaš li je u svojoj obitelji, oko sebe, ili ćeš je morati potražiti drugdje: kod obiteljskog liječnika, školskog psihologa, pedagoga, ginekologa, socijalnog radnika? Bez obzira na to kakvu odluku donijela, bit će ti potrebna podrška, razumijevanje i ljubav. Nije laka zadaća biti odgovorna za dijete s kojim si povezana i koje ćeš voljeti do kraja života. U početku djeca traže više nego što daju, ali na kraju – to je najljepše što ćeš ikada doživjeti. Kad god ćeš trebati ljubav i razumijevanje, naći ćeš ih u njima. Nadam se da su te takva pitanja usmjerila na razmišljanje i pomogla ti u donošenju pravilne odluke.

Kako ću znati da sam trudna?

Trudnoću karakterizira izostanak menstruacije, jutarnja mučnina, glavobolja, umor, napuhnutost, povećana osjetljivost na mirise i hranu, učestalo mokrenje i oskudno krvarenje… To su znakovi trudnoće, ali se oni mogu javiti i zbog raznih bolesti. Misliš li da si trudna, trebala bi svakako posjetiti ginekologa.

Test za trudnoću

Testovi najpouzdanije dokazuju trudnoću, a osjetljiviji testovi mogu je potvrditi već nakon nekoliko dana od izostanka menstruacije. Možeš se testirati sama ili u ginekološkoj ambulanti. Siguran odgovor dat će ti ginekolog!

Odlazak ginekologu

Nakon ginekološkog pregleda, ginekolog će, ako je potrebno, obaviti i ostale preglede i pretrage koji bi potvrdili, ili isključili trudnoću. On će ti pružiti odgovore na mnoga pitanja što te muče, i odrediti približan datum porođaja tvojega djeteta.

Saznala sam da sam trudna

Svaka osoba je različita i jedinstvena. Zbog toga je važno sljedeće: kada zatrudniš i pokušavaš donijeti odluku o tome što tada valja učiniti – ponajprije preispitaj samu sebe, pokušaj čuti svoj unutrašnji glas, koji ti govori tvoje vlastite želje, potrebe, očekivanja, nadanja. Pritom ne isključuj svoga momka – čak i u slučaju da se bojiš njegova odbijanja! Suoči ga s vašim, sada zajedničkim problemom, jer će ti to pomoći da ga bolje i upoznaš.

Od kuda početi?

Kada kao maloljetnica zatrudniš, puna si straha, očaja, panike. Dobro bi ti došao razgovor ili iskreno i pošteno savjetovanje s nekim o mogućim rješenjima situacije i odlukama koje bi bile najbolje za tebe. Takav povjerljiv razgovor najčešće izostane i  otežava ti razborito razmišljanje.

Jesam li dovoljno jaka? Kome se mogu obratiti?

Ma kako ti se situacija činila teškom i bezizlaznom, imaj na umu da nisi prva i jedina kojoj se to dogodilo. Mnogi ljudi oko tebe, a da to i ne znaš, imaju iskustva i stručna znanja o tome kako ti mogu pomoći. Stoga prije donošenja bilo kakve odluke o trudnoći, promisli i izaberi neku povjerljivu osobu s kojom ćeš porazgovarati otvoreno i iskreno. Najbolje je ako su to tvoji roditelji, no često se tu najviše dvoumimo i bojimo se reakcije. To može biti i tvoja obiteljska liječnica, ginekolog iz doma zdravlja, tvoj školski psiholog, pedagog ili socijalni radnik u Centru za socijalnu skrb. Razgovor s njima pomoći će ti i olakšati donošenje odluke o tome da pravilnije razmisliš o mnogim valjanim rješenjima u okolnosti u kojoj si se našla.

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Većina zakona i pravnih propisa koji se odnose na roditeljstvo podrazumijeva da su roditelji punoljetne osobe, a djecom se smatraju sve osobe mlađe od 18 godina. Situacije u kojoj maloljetne osobe postaju roditeljima, često su složene i nedovoljno regulirane, pa se snalaženje u moru zakona, propisa i pravila čini kao šetnja kroz labirint. Iz tog razloga donosimo kratak pregled najvažnijih pravnih pojmova kako bi se budućim maloljetnim roditeljima olakšalo snalaženje i odgovorno preuzimanje roditeljske uloge.

Što je to roditeljska skrb?

Pravno gledano, roditeljstvo i roditeljska skrb nisu izjednačeni jer netko može biti pravi biološki roditelj svom djetetu, a ipak biti lišen roditeljske skrbi. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa. Roditeljska skrb je pravni institut koji djeci omogućuje ostvarivanje njihovih prava pred zakonom, a roditeljima daje zakonsko pravo da skrbe o svojem djetetu i zastupaju njegove interese. Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi, ali se roditeljska skrb može ograničiti ili oduzeti roditelju koji svojim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. Roditeljska skrb pripada sa svim navedenim obilježjima jednako i majci i ocu ravnopravno, zajednički i sporazumno, bez obzira na to žive li roditelji zajedno ili odvojeno. Svaki punoljetni roditelj automatski stječe to pravo, a to mu se pravo može oduzeti ako ne izvršava roditeljske dužnosti ili ako se njemu oduzme poslovna sposobnost.
Maloljetni roditelji ne stječu to pravo automatski po rođenju djeteta jer nemaju poslovnu sposobnost.

Prava i dužnosti djeteta i roditelja

Obiteljski zakon jasno određuje koja su to prava i dužnosti djece i roditelja te se temeljem izvršavanja tih dužnosti odlučuje o raznim pitanjima vezanima uz zajednički život roditelja i djece.

Unutar roditeljske skrbi roditelji imaju odgovornosti i dužnosti:

– čuvati i njegovati dijete te skrbiti o njegovim potrebama

– štititi ga od ponižavajućih postupaka drugih osoba

– nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama

– brinuti o njegovu zdravlju

– brinuti o redovnom obveznom školovanju i daljem obrazovanju te poticati umjetničke, tehničke, sportske i ostale interese djeteta

– uzdržavati dijete

 

S aspekta roditeljske skrbi važno je znati da djeca imaju pravo na:

– skrb za zdravlje i život

– sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osjećajnim potrebama

– život sa svojim roditeljima, a ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima

– izbor obrazovanja i zanimanja u skladu sa svojim sposobnostima i interesima

– zaštitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja

Što je poslovna sposobnost?

Poslovna sposobnost je sposobnost samostalno odlučivati, odnosno davati pravno relevantne izjave volje s kojima osoba sudjeluje u pravnom prometu. Time stječemo pravo da samostalno pokrećemo postupke koji se odnose na nas same, npr. upis na fakultet, odabir mjesta boravka, donošenje odluke o tome gdje ćemo raditi, sklapanje ugovora o radu, sklapanje ugovora o najmu i slično. Poslovna sposobnost se u pravilu stječe s navršenih osamnaest godina, zbog toga što se pretpostavlja da se maloljetnici nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima zbog nezrelosti. Stoga se poslovna sposobnost stječe s osamnaest godina, kad se smatra da nastupa opća zrelost za donošenje samostalnih odluka o vlastitom životu, a time i za preuzimanje odgovornosti koju sa sobom nosi pravo na roditeljsku skrb. Zato prethodno moraš steći poslovnu sposobnost da bi mogla steći pravo na roditeljsku skrb nad svojim djetetom.

Mogu li steći poslovnu sposobnost i prije navršenih osamnaest godina ako sam pokazala da sam odgovorna i zrela osoba sposobna brinuti o sebi i svom djetetu?

Da, možeš. Postoji točno određeni postupak za stjecanje poslovne sposobnosti u tom slučaju. No, važno je znati da poslovnu sposobnost nikako ne možeš steći prije navršenih 16 godina – to je donja dobna granica koju zahtijeva sud. Sud će saslušati i tvoje roditelje te pribaviti mišljenje Centra za socijalnu skrb kako bi procijenio tvoju opću zrelost. Ako sud utvrdi da si zrela i sposobna brinuti o sebi, tada će donijeti rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti.

Kad ti sud dodjeli poslovnu sposobnost, ti prestaješ imati status djeteta i preuzimaš sva prava, ali i obaveze odrasle, punoljetne osobe. Od tebe će se očekivati da si sposobna/an za samostalan život, da možeš brinuti o sebi, uzdržavati sebe te izvršavati sve ostale odgovornosti, dužnosti i obveze iz roditeljske skrbi.

Tko će onda skrbiti o mojem djetetu dok ja ne steknem poslovnu sposobnost?

O tebi također treba netko skrbiti, jer si i ti još uvijek dijete dok ne stekneš poslovnu sposobnost, pa je moguće skrbništvo nad djetetom prepustiti i tvojem skrbniku ili zakonskom zastupniku (roditeljima, rodbini, skrbniku kojeg ti je dodijelio centar, ocu djeteta ako je punoljetan i upisan u rodni list djeteta). Skrbnika tvom djetetu Centar za socijalnu skrb trebao bi imenovati u dogovoru s tobom i tvojom obitelji. Važno je da je to osoba koja će zajedno s tobom raditi na tome da se tvom djetetu osiguraju najbolji mogući uvjeti za život i rast, te pravo na život sa svojim roditeljima, tj. s tobom i ocem djeteta.

Što to znači za mene i moje dijete ako je netko drugi dobio skrbništvo nad mojim djetetom?

To znači da će ta osoba zastupati tvoje dijete i donositi odluke koje se tiču upisa u maticu rođenih, prijave na zdravstveno osiguranje i općenito obavljanja administrativnih i pravnih poslova s centrom za socijalnu skrb i drugim institucijama. Skrbnik je dužan brinuti o najboljem interesu djeteta te je uobičajeno da svi skrbnici potiču zajednički život majke i djeteta. Samo u iznimnim slučajevima, kad je za dijete ugrožavajuće biti s majkom zbog neke bolesti ili ako majka svojim ponašanjem ugrožava dijete, skrbnik može utjecati na razdvajanje majke i djeteta prijavom centru za socijalnu skrb.

Tko, kako i zašto mi može uskratiti pravo da živim sa svojim djetetom i sudjelujem u njegovom životu?

To pravo može se uskratiti roditeljima kojima se izriču mjere obiteljsko-pravne zaštite (Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta, Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom i da ga odgaja, Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi te Lišenje prava na roditeljsku skrb).Lišenje roditeljske skrbi predstavlja krajnju mjeru koja se može izreći roditelju koji svojim neodgovornim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. U srži je te mjere isključenje roditelja od svih sadržaja skrbi o djetetu (osim uzdržavanja), kako bi se dijete pravno zaštitilo od lošeg roditelja. Ako dođe do lišenja roditeljske skrbi kod oba roditelja, dijete se stavlja pod skrbništvo radi pravnog zbrinjavanja djeteta. No valja znati da je u slučaju maloljetnog roditeljstva dužnost i obveza svih institucija i osoba odgovornih za skrb nad maloljetnim roditeljima i njihovim djetetom prvenstveno štititi prava djeteta na život s vlastitim roditeljima i u okviru obitelji. Što to znači? To znači da socijalni radnici, tvoji roditelji i svi uključeni u brigu o tebi moraju informirati i tebe i oca djeteta o svim postupcima koje čine i prvenstveno moraju raditi na tome da ti osiguraju uvjete i mogućnosti za zajednički život s djetetom. Svaki socijalni radnik koji ti ne odgovara na pitanja i jasno ne objašnjava koje i kakve postupke vodi i koje su posljedice za tebe i tvoje dijete, te također ako te ne informira o mogućnostima koje ti stoje na raspolaganju kako bi poboljšala svoj položaj (školovanje, naknade, prava iz sredstava lokalnih proračuna i sl.) – krši etička pravila struke. U slučaju da nisi sigurna u ispravnost postupanja svog socijalnog radnika, možeš se javiti našoj udruzi ili izravno Ministarstvu nadležnom za nadzor centara za socijalnu skrb.

Želim se udati za svog dečka, kad i kako to smijem učiniti?

Kao maloljetna osoba možeš se udati ako prethodno stekneš poslovnu sposobnost. Kao što je ranije navedeno, poslovnu sposobnost moguće je steći punoljetnošću ili iznimno,  s navršenih 16 godina, u slučaju sklapanja braka prije punoljetnosti. Potrebno je podnijeti prijedlog za izdavanje sudskog dopuštenja za sklapanje braka prije punoljetnosti. Prijedlog podnosiš sama, u svoje ime Općinskom sudu, prema mjestu stanovanja. Ako sud procijeni da si mentalno i tjelesno spremna za brak, može izdati dopuštenje za sklapanje braka. Pod zrelošću za brak smatra se spolna zrelost, sposobnost za promišljeno odlučivanje i izražavanje volje o sklapanju braka te socijalna zrelost za preuzimanje i izvršavanje dužnosti i prava koja proizlaze iz bračnog odnosa.

Imaju li djeca rođena u braku i izvan braka jednaka prava?

Razlika u bračnom odnosno izvanbračnom rođenju djeteta jest samo u načinu kako se utvrđuje očinstvo . Za djecu koja su rođena izvan braka potrebno je priznanje (ili utvrđivanje) očinstva. Jednakost i ravnopravnost bračne i izvanbračne djece zajamčena je i Ustavom RH. Iz tog razloga ne postoji nikakva razlika u međusobnim pravima i dužnostima djeteta i njegovog oca, bilo da je dijete rođeno u braku ili izvan braka.

Priznanje i upis majčinstva i očinstva

Nakon rođenja djeteta, potrebno je prijaviti dijete u maticu rođenih. Tom prilikom određuje se ime djeteta, te se upisuju podaci o djetetovim roditeljima.

Ako je dijete rođeno u braku, tada i majka i otac (uz predočenje Izvatka iz matice vjenčanih) mogu prijaviti rođenje nadležnom matičnom uredu. U slučaju kad je dijete rođeno izvan braka, majka je ta koja prijavljuje dijete u matični ured. Uz nju tada kod matičara može doći i otac djeteta, i kad oboje roditelja izjave da njega smatraju ocem djeteta, u matičnu knjigu rođenih se upisuju podaci o ocu, jednako kao i o majci djeteta. Ovaj postupak odnosi se i na maloljetne majke koje su starije od 16 godina i imaju poslovnu sposobnost.

Ako si starija od 16, a nemaš rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti, može se dogoditi da matičar ne želi upisati podatke o ocu djeteta budući da kao maloljetna osoba ne možeš davati pravno relevantne izjave. Iskustva iz prakse pokazuju kako kod ovakvih slučajeva ne postoji ujednačeno postupanje i često se pravni propisi koji reguliraju ovo područje različito tumače.

Svaka situacija je posebna i zato se najbolje obratiti u Centar koji će kroz savjetodavni rad i u skladu sa svojim nadležnostima poduzeti odgovarajuće mjere. Ako si mlađa od 16 godina, tada ne možeš u matičnom uredu upisati podatke o ocu djeteta i u tom slučaju potrebno se obratiti nadležnom Centru za socijalnu skrb koji će te uputiti u daljnji postupak.

Što ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo?

Ponekad, a osobito onda kad trudnoća nije planirana, očevi nisu spremni prihvatiti obveze koje donosi roditeljstvo. Dijete ima pravo znati tko su mu roditelji tako da situacija kad otac ne želi priznati očinstvo, ugrožava to djetetovo pravo. Ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo, moguće je pokrenuti postupak pred sudom (tužbu) za utvrđivanje očinstva. Takav postupak mogu pokrenuti dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili centar za socijalnu skrb.  Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života.

Što ako ne želiš imenovati oca djeteta?

Možda si s bivšim dečkom, ocem djeteta, u lošim odnosima; možda je iza vas ružan prekid veze i razmišljaš o tome da ga ne imenuješ ocem (vašeg) djeteta. Jednako tako, možda je vaša veza bila samo kratka avantura i želiš ga sačuvati od mogućih neugodnosti. U ovakvoj situaciji potrebno je znati da je pravo djeteta da zna tko su mu roditelji i da uživa njihovu skrb. Ako prigodom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovu ocu, matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava. Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovu ocu, o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi. Ako oca ne imenuješ, dijete ne može ostvariti to svoje pravo, jednako kao i pravo na uzdržavanje i nasljeđivanje. Važno je da svaka tvoja odluka bude u skladu s najboljim interesom djeteta.

Nastavak školovanja

Nastavak školovanja

Nastavak školovanja

Ako pohađaš osnovnu ili srednju školu, a otkrila si da si trudna, obrati se nekom od stručnih suradnika u školi (psiholog, pedagog) i porazgovaraj o tome kako nastaviti školovanje nakon izbivanja zbog poroda i oporavka. Bilo bi poželjno da tom razgovoru budu prisutni tvoji roditelji, ili barem jedno od njih. Tijekom tog razgovora trebali biste se dogovoriti o svim detaljima nastavka školovanja, kako bi se ti mogla vratiti u školsku rutinu, ali i u potpunosti brinuti o svome djetetu. U školu se možeš vratiti kad se u potpunosti oporaviš od poroda i kad više ne postoji potreba za mirovanjem.

Ako je potrebno, uputit će te i da napišeš zamolbu Učiteljskom ili Razrednom vijeću za završavanje školske godine polaganjem predmetnih ili razrednih ispita. Ne postoji jedinstvena procedura koja se primjenjuje kad je u školi trudna učenica, već to ovisi o dogovoru sa školom. Iskustva pokazuju kako se u većini slučajeva učenici nastoji izaći u susret i omogućiti da nastavi sa školovanjem. Zato je jako važno da što prije razgovaraš s razrednicom ili razrednikom, kao i stručnim suradnicima.  Ako polaziš strukovnu školu i imaš obvezu odrađivanja stručne prakse, to može biti otežano ili pak onemogućeno zbog trudnoće, poroda i kasnijeg oporavka. I o tome što prije porazgovaraj s razrednicom/razrednikom kako biste zajednički pronašli rješenje.

Zakon o obrazovanju odraslih omogućava nastavak školovanja svakoj osobi starijoj od 15 godina. Formalno obrazovanje odnosi se na stjecanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti i obuhvaća: osnovno školovanje odraslih, srednjoškolsko obrazovanje (stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje) te visoko obrazovanje. Takvo obrazovanje provode neke osnovne i srednje škole, pučka otvorena učilišta te visoka učilišta. Raspitaj se o takvim mogućnostima na području gdje stanuješ. 

Kako reći roditeljima za trudnoću?

Kako reći roditeljima za trudnoću?

Kako reći roditeljima za trudnoću?

Trenutak kad otkriješ trudnoću koju nisi planirala, željela ili očekivala, zasigurno je jedan od težih koje možeš i zamisliti. Moguće je da ti se cijela situacija sad čini teškom i bezizlaznom, no pokušaj ostati smirena. Kad je riječ o maloljetničkoj trudnoći, jedna od najtežih stvari jest reći roditeljima da si trudna. Vjerojatno trudnoću nisi planirala, a to gotovo sigurno ni tvoji roditelji ne očekuju. Možda ni ne znaju da imaš dečka. Reći svojim roditeljima da si trudna bit će vjerojatno jedna od najtežih stvari koje ćeš morati učiniti. Možda ćeš se osjećati uplašeno, posramljeno, nervozno, osjećati da si ih iznevjerila i da ti nikad neće oprostiti.

Nakon što doznaju za trudnoću, roditelji su najprije u nevjerici, često su zabrinuti, uplašeni i ljuti. Doista, i komunikacija i odnosi unutar obitelji vjerojatno će biti narušeni prvih dana, no u većini slučajeva, situacija se s vremenom smiri. I roditeljima treba vremena da prihvate novonastalu situaciju.

Evo nekoliko praktičnih savjeta za pripremu za razgovor s roditeljima:
Ostani smirena.
Zapiši što im želiš reći.
Napravi plan o tome.
Ako namjeravaš nastaviti trudnoću, budi određena glede budućnosti. Objasni roditeljima kako ćeš završiti školu, skrbiti se za dijete, te kako očekuješ njihovo razumijevanje, pomoć i podršku, kakvu su ti i dotad pružali.
Povedi prijateljicu ili prijatelja sa sobom.
Reci roditeljima prva, nemoj da to saznaju prije od nekog drugog.
Ako polude kad im kažeš, izađi, ostavi ih da se smire pa se vrati nakon nekog vremena. Tada ćete moći smirenije nastaviti razgovor.