Kako se nositi sa stresom?

Kako se nositi sa stresom

Suočavanje možemo definirati kao stalne promjene kognitivnih i bihevioralnih napora za upravljanje posebnim unutarnjim i/ili vanjskim zahtjevima koji se procjenjuju kao prekoračenje resursa osobe (Lazarus & Folkman, 1984), odnosno za prosječnu osobu suočavanje predstavlja opis onoga što treba učiniti kako bi svoj život održao na razumno visokoj razini zadovoljstva (Oxford University Press, 2001). 

Tehnike suočavanja sa stresom

  1. Fizička aktivnost jedna je od  tehnika suočavanja sa stresom. Osim što je vrlo dobra za naše fizičko zdravlje jer tjelovježbom potičemo lučenje dopamina koji utječe na naš osjećaj zadovoljstva i sreće, isto tako pomaže i mentalnom zdravlju lučenjem hormona stresa (kortizola) iz našega tijela. Mi se tada osjećamo znatno lakše i opuštenije (ZAMisli 2022).
  1. Odvraćanje pažnje od problema

Nešto što nam isto tako stvara i povećava stres je konstantno analiziranje i razmišljanje o problemima. Takve radnje nas sprječavaju u normalnom obavljanju dnevnih aktivnosti te utječu na naše raspoloženje. Koliko god mi mislili da ćemo time izbjeći neku neugodnu situaciju jer smo prošli sve moguće ishode, to nas sprječava da živimo u sadašnjosti.

Stoga, kada smo pod stresom, trebali bismo početi raditi nešto što nas veseli, može to biti neka mala radnja ili aktivnost, kako bismo se osjećali bolje i maknuli svoje misli s problema (ZAMisli 2022).

  1. Zaustavljanje misli

Kada se pojave negativne misli, trebali bismo ih pokušati zaustaviti na način da kažemo dosta ili stop. Ne bi bilo loše kada bismo u početku to govorili i na glas kako bismo se čuli i bili svjesniji onoga što radimo. Nakon toga treba pokušati razmišljati o nekim drugim stvarima koje nas možda vesele ili nečem pozitivnom što nam se dogodilo (Kako si, 2020).

  1. Afirmacije su pozitivne izjave o nama samima. To su izjave koje bismo trebali ponavljati sami sebi kada prolazimo kroz neko stresno razdoblje ili kada mislimo da se ne možemo nositi sa zadacima koje u tom trenutku obavljamo ili trebamo obaviti. Afirmacije moraju biti realistične te biti povezane s aktivnim radom na vještinama koje želimo naučiti. One mogu pomoći da postanemo svjesni naših vrlina i vještina koje možda nismo ni znali da nosimo u sebi. (Kako si, 2020).
  1. Mindfulnes

Mindfulness je vrsta meditacije u kojoj se usmjerava da osoba bude svjesna onoga što osjeća u datom trenutku, bez interpretiranja ili prosuđivanja. Vježbanje svjesnosti (mindfulness) sadrži  metode disanja, vođene slike i ostale tehnike za opuštanje tijela i uma te smanjenja stresa (Mayo Clinic, 2022). Prakticiranje tih vježbi ima pozitivne učinke kao što su povećana pažnja, kognitivna fleksibilnost, kreativnost, poboljšava se emocionalna regulacija, empatija, zadovoljstvo te otpornost na stresne situacije. Mindfulness pokreće otpuštanje dopamina, serotonina i endorfina. Također je učinkovita kod psihičkih poremećaja poput anksioznih poremećaja, depresije te poremećaja hranjenja (Maršanić i sur., 2015).

Stres je sastavni dio našeg života i nekada mu se teško oduprijeti. Neki od načina koji bi pomogli u smanjenju dnevnog stresa su slušanje muzike, vježbanje, meditacije, prihvaćanje situacije kakva je i pokušati izvući nešto najbolje iz nje, šetnje te druženja. Također bi bilo dobro kada bi uzeli svaki dan sat vremena za sebe i radili nešto što volimo, jer kada radimo nešto što volimo, osim što naše tijelo dobiva dodatnu energiju, naše misli se udaljavaju od problema te to pomaže i našem mentalnom zdravlju.

Leona Kemenović

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta „Otporan roditelj – Otporno dijete“.
Ovaj projekt provodi se uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Ovaj dokument izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može
smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.

Literatura:

  1. Kako si?, (2020).

URL: https://www.kakosi.hr/2020/09/08/nosenje-sa-stresom/  (Pristupljeno 2023-30-03)

  1. Lazarus, R.S. & Folkman, S., (1984). Stress, Appraisal and Coping. New York. Springer Publishing Company
  2. Maršanić, B.V., Paradžik, Lj., Zečević, I., Karapetrić-Bolfan, Lj. (2015.) Usredotočena svjesnost – Mindfulness: Primjena u djece i adolescenata. Osijek: Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 43, str. 142-150
  3. Mayo Clinic, (2022).

URL:https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/consumer-health/in-depth/mindfulness-exercises/art-20046356 (Pristupljeno 2023-30-03)

  1. Snyder, C.R., (2001). Coping with Stress: Effective People and Processes, New York. Oxford University Press
  2. ZAMisli, (2022).

URL:  https://www.zamisli-psihologija.com/post/stres-kako-se-nositi-sa-stresom

(Pristupljeno 2023-30-03)